Postoji izravna i snažna veza između javnog zdravlja i zdravlja nacionalnog gospodarstva, istaknuto je na okruglom stolu Zdravstvo & gospodarstvo – partneri u zdravstvu, koji se održao u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK. Glavni akteri tržišta u diskusiji su ukazali na probleme s kojima se susreću u poslovanju, a jedan od njih je nestašica lijekova – prema podacima HALMED-a prijavljena je nestašica više od 300 različitih lijekova.
“Novi poslovni modeli traže brzu primjenu načela održivosti, zelene i digitalne transformacije, bez obzira govorimo li o poslovnom subjektu ili javnoj ustanovi ili bolnici. U sljedećim godinama to će biti imperativ bez kojeg se neće moći preživjeti u novim tržišnim izazovima koji nam nameću sve brojniji vanjski i unutarnji utjecaji, a tu ističemo našu ulogu kao Komore koja je središnje mjesto za distribuciju znanja i informacija”, kazao je u uvodnom govoru predsjednik HGK Luka Burilović.
Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je reformu zdravstva i istaknuo je da zdravstvena administracija nastoji iskoristiti njenu sveobuhvatnost za šire društvene promjene i još bolje rezultate u gospodarstvu.
“Zdravstveni sustav predstavlja javno dobro, koje mora biti dostupno i raspoloživo, stoga se njegovo postojanje ne smije promatrati isključivo kroz prizmu financijske isplativosti već kroz održivost. Stoga je uloga države svojim javnim politikama osigurati održivost sustava, što ova Vlada i čini. Najbolji dokaz za to su aktualne, sveobuhvatne reformske mjere. Naš zaokret prema preventivi rezultirat će smanjivanjem faktora rizika za razvoj bolesti potom i smanjenjem opterećenja bolesti, što ima direktan utjecaj kako na zdravlje, tako i na gospodarstvo, kazao je Beroš.
Usvojeni proračun cjelokupnog zdravstvenog sustava za 2024. godinu iznosi 7.1 milijardu eura, što je 500 milijuna eura ili 8.7 posto više nego 2023. godini i čak 41 posto više od proračuna zdravstva u 2022. godini. Ministar Beroš je istaknuo da su izdvajanjem navedenog iznosa stvoreni preduvjeti za daljnje promjene i nastavak reformi prema učinkovitijem i još kvalitetnijem zdravstvenom sustavu koji će odgovarati zdravstvenim potrebama stanovništva, te očuvanju zdravlja i povećanju zdravih godina građana.
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti Vlada je osigurala oko 340 milijuna eura bespovratnih sredstava za zdravstvo, što je najviši ikad iznos osiguran iz europskog proračuna, podatak je koji je iznio posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.
“Usmjeravamo ga u reforme i investicije koje doprinose kvaliteti i učinkovitosti zdravstvenog sustava. Do sada je Ministarstvo zdravstva ispunilo sve reforme i sve investicije iz Plana oporavka i time doprinosi da Hrvatska i nadalje bude najuspješnija država EU-e u provedbi Plana oporavka”, kazao je Savić.
Za funkcioniranje zdravstvenog sustava nužno je osigurati dostupnost i kontinuitet opskrbe lijekovima, u čemu je važna partnerska uloga veledrogerija. Jedna od posljedica pandemije koronavirusa je poremećeni lanac opskrbe što je rezultiralo nestašicama lijekova. Na mrežnim stranicama HALMED-a prijavljen je privremeni prekid opskrbe za 31 lijek, a nestašica za 308 različitih lijekova.
“Sigurnosne zalihe i postojeći dugovi u zdravstvu, uz rast troškova financiranja, energenata i inflatorne učinke dodatno opterećuju veledrogerije, koje nemaju kompenzacijskih mehanizama kojima bi nadoknadile rast ulaznih troškova jer su cijene lijekova i medicinskih proizvoda, kao i veledrogerijske marže, regulirane zakonskim propisima koje donosi Ministarstvo zdravstva. Veledrogerije isto tako nemaju nikakvog utjecaja na potrošnju lijekova i medicinskih proizvoda”, kazala je Diana Percač, predsjednica Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK.
Članice Udruženja zajedno s proizvođačima nastoje osigurati sigurnosne zalihe lijekova kako hrvatski pacijenti ne bi osjetili prekid opskrbe, naglasila je Percač dodajući da se nastoje postići rokovi plaćanja bolnica i HZZO-a ljekarnama u financijski prihvatljivim okvirima, dok se ne svedu u zakonom definirane rokove.
Krajem listopada ukupan dug bolnica za lijekove i medicinske proizvode dosegao je 500 milijuna eura, a ukupan dug HZZO-a ljekarnama 260 milijuna eura. Ove godine su dosad osigurane tri vanredne uplate bolnicama u iznosu od 221,5 milijuna eura, kako dugovi u zdravstvu ne bi uzrokovali dodatne nestašice.
Zaključeno je kako je važno pravovremeno osigurati potrebne količine lijekova, ali i podizati zdravstvenu pismenost građana. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da je oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno. Zbog toga je uspostavljen sustav provjere autentičnosti lijekova gdje se, pomoću sigurnosne oznake koja se sastoje od jedinstvenog identifikatora i zaštite od otvaranja, provjerava svaka kutijica lijeka čime se sprečava unos krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe.
HGK
