Kosac je jedna od najugroženijih ptica zbog načina života ovisnog o tradicionalnom održavanju travnjaka. U Hrvatskoj je strogo zaštićen, ima status ugrožene, osjetljive (VU – vulnerable) vrste, a na globalnoj razini nisko rizične (NT – near threatened). Nalazi se na Dodatku 1 EU Direktive o pticama. Jedna je od najvažnijih ciljnih vrsta ekološke mreže Natura 2000. U Parku se istraživanje i praćenje ove ptice provodi 24. godinu zaredom.
Kosac je ptica selica iz porodice kokoščica (Ralidae). Za razliku od svojih rođaka izbjegava otvorene močvare i vodu. Sa svojih dalekih zimovališta u jugoistočnoj Africi tijekom travnja i svibnja dolazi na povoljna gnjezdilišta u Europi. U Hrvatskoj su to uglavnom vlažni travnjaci nizinskih područja, ali i vlažni travnjaci na području Gorskog Kotara, Like i Dalmacije.
Naziv ptice kosac (Crex crex) nosi simboliku duboko povezanu s tradicionalnim načinom života. Mužjak se glasa karakterističnim glasnim dvosložnim zvukom „kreks-kreks“ koji podsjeća na brušenje kose brusom. U narodu su česti naziva prdavac zbog karakterističnog i nemelodioznog pjeva te prepeličar zbog sličnosti s prepelicom.
Poznat je po svom neobičnom i skrovitom načinu života te ga je gotovo nemoguće vidjeti. Kad iz Afrike dođe na svoja gnjezdilišta gotovo više da se i ne služi svojim izvrsnim letačkim sposobnostima. Uglavnom vješto hoda i skriva se u travi. Bojom perja savršeno se uklapa u svoj životni prostor što ga dodatno čini nevidljivim.
Jedino što ga odaje je karakteristično glasanje po kojem se ističe mužjak, dok se ženka kosca glasa vrlo rijetko. Tijekom vrhunca sezone parenja (u svibnju i lipnju), mužjaci neumorno pjevaju gotovo cijelu noć kako bi privukli ženke i označili svoj teritorij. Pjev može trajati satima i ponavljati se više od 40 puta u minuti. Zbog svoje prodornostim, glas se može čuti na udaljenosti većoj od 1 kilometar.
Nakon parenja ženka u plitkim udubinama skrivenim u travnjačkoj vegetaciji gradi gnijezdo i leži na jajima (8 do 12). Nakon 16 do 19 dana izlegu se mladi ptići potrkušci koji su već svega nekoliko dana nakon izlijeganja sposobni samostalno tražiti hranu. Kosac je uglavnom mesožder, hrani se kukcima (skakavcima, kornjašima), paucima, gujavicama i manjim žabama, a tek manjim dijelom sjemenkama trava.
Kosac je indikator očuvanih travnjaka koji mu mogu osigurati sigurno gniježđenje i raznolik izvor hrane.
Najveća prijetnja koscu je izostanak ekstenzivnog tradicionalnog načina gospodarenja travnjacima, zapuštanje travnjaka, neprilagođena košnja, ispaša i prijelaz na intenzivnu poljoprivredu povezanu s upotrebom teške mehanizacije, koja izravno ugrožava kosce.
Populacija kosca u Hrvatskoj procjenjuje se na svega 500 do 1100 pjevajući mužjaka. Zbog ugroženosti i osjetljivosti provodi se praćenje trenda brojnosti kosca na svim utvrđenim staništima i poduzimanje mjera zaštite.
Praćenje kosca u Nacionalnom parku Plitvička jezera
Istraživanje i praćenje brojnosti kosca u Nacionalnom parku Plitvička jezera započelo je 2002. godine u suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU (Kralj, J. i sur.), a od 2006. monitoring su preuzeli djelatnici Stručne službe Parka i kontinuirano ga provode do danas.
Praćenje se provodi prema definiranoj metodologiji International Corncrake Monitoring Scheme. Kosci se bilježe noću na točkama pravilno raspoređenim duž polja od 22:00 do 02:00 sata, u vrijeme kad je pjev mužjaka najintenzivniji te se ucrtava njihov položaj na karte. Kako su kosci poligamni i monogamni gustoće njihovih populacija se ne navode u parovima, nego brojem pjevajući mužjaka. Utvrđena populacija kosca na području Parka je od 40 do 60 pjevajući mužjaka. Najbrojnija populacija od 21 do 41 pjevajućih mužjaka naseljuje Homoljačko i Bezovačko polje. Ove godine, kao i nekoliko prethodnih, zabilježen je pad populacije ispod tog broja.
Fluktuacije brojnosti tijekom godina su kod kosca uobičajene i ne mora značiti ništa loše. No, zasigurno je da se lokalno prisutno zarastanje travnjaka, prerana košnja i povećan pašin pritisak odrazio na pad populacije. Na pad populacije osim lokalnih promjena mogu se odraziti i promjene na globalnoj razini. Ova ptica prelazi dugi put od svojih zimovališta do gnjezdilišta na kojem je prate brojne opasnosti. Za utvrđivanje trenda populacije potrebno je dugoročno praćenje i sagledavanje svih uzroka te poduzimanje adekvatnih mjera upravljanja.
Poljoprivrednici imaju važnu ulogu u zaštiti ptice kosca. Održavanjem travnjaka prilagođenim načinom košnje nakon razdoblja gniježđenja, izlijeganja i podizanja mladih (početak kolovoza), pridonose stabilnosti i rastu njezine gnijezdeće populacije.
U Hrvatskoj se od 2015. provodi Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex). Mjera je poznata kao Operacija 10.1.4, osmišljena kako bi se očuvala staništa ove strogo zaštićene ptice u vlažnim travnjacima unutar ekološke mreže Natura 2000. Za svaku narednu godinu propisuje se pravilnik koji se objavljuje u Narodnim novinama (Crex crex), npr. za ovu godinu Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu (NN 147/2025).
Poljoprivrednici koji provode ove mjere mogu ostvariti poticaj!
Pozivamo vlasnike travnjačkih površina u Nacionalnom parku Plitvička jezera da razmisle o navedenoj potpori za naredne godine i pomognu u očuvanju ove ugrožene ptice.
Unaprijed zahvaljujemo!
NP Plitvička jezera
