Utorak, 23 srpnja, 2024
VijestiMedunarodni dan borbe protiv korupcije

Medunarodni dan borbe protiv korupcije

Opća skupština UN-a usvojila je 2003. godine Konvenciju protiv korupcije te se od tada posebna pažnja posvećuje problemu korupcije i snažnoj borbi protiv nje

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se 9. prosinca kada je u meksičkom gradu Meridi usvojena Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije.

Ove godine obilježava se 20. obljetnica ovog važnog dokumenta kojim su zemlje potpisnice izrazile svoj stav o štetnosti korupcije i obvezale se na stalno nastojanje da korupciju adekvatno preveniraju i sankcioniraju.

Republika Hrvatska se istaknula kao jedna od prvih potpisnica Konvencije i prvih zemalja koje su je ratificirale.

Tijekom proteklih dvadeset godina Hrvatska je provela značajne reforme s ciljem izgradnje čvrstih temelja za učinkovitu i sustavnu borbu protiv sprječavanja i preveniranja korupcije. Ulaskom u Europsku uniju nastavili smo s jačanjem antikorupcijskog sustava i neovisnih institucija, a pristupanjem radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcija postigli smo još jedan značajan strateški cilj u borbi protiv korupcije. U tom smjeru kroz implementaciju svih mjera iz Strategije sprječavanja korupcije do 2030. godine nastavit ćemo raditi na podizanju svijesti o štetnim učincima korupcije na društvo“,  kazao je ministar Malenica.

Ministarstvo pravosuđa i uprave surađuje s brojnim tijelima javne vlasti na državnoj, područnoj i lokalnoj razini, udrugama civilnog društva, privatnim sektorom, akademskom zajednicom, medijima i građanima kako bi se antikorupcijske politike jasno i snažno utkale u sve pore našega društva i spriječile pojavu korupcije u samom začetku.

U proteklom razdoblju proveden je niz važnih aktivnosti vezanih za prevenciju i zakonodavni okvir suzbijanja korupcije. Uzimajući u obzir strateški okvir usvojen u Hrvatskom saboru, Ministarstvo pravosuđa i uprave pristupilo je izradi izrazito važnih zakona i drugih akata u ovome području.

Zaštita prijavitelja nepravilnosti

Među najvažnijim zakonima ističe se Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kojim je ojačan sustav zaštite „zviždača“. Cilj toga zakona, ujedno je, podizanje svijesti građana o nužnosti prijavljivanja korupcije. Prijavitelji nepravilnosti ili „zviždači“ imaju ključnu ulogu u zaštiti temeljnih ljudskih prava i očuvanju javnog interesa. Osigurava im se pravo na zaštitu koje uključuje sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti, emocionalnu podršku te besplatnu primarnu pravnu pomoć. Zakonom se dodatno omogućava zaštita ne samo osobama koje su u stalnom radnom odnosu već i volonterima, studentima, osobama angažiranim prema ugovoru o djelu, osobama koje sudjeluju u postupcima javne nabave odnosno osobama koje sudjeluju u aktivnostima kod poslodavaca.

Jačanje preventivnog djelovanja kroz Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti

U svrhu jačanja preventivnog djelovanja u pogledu sprječavanja nedopuštenog ponašanja, zaštite javnog interesa, ali i jačanja odgovornosti dužnosnika u obnašanju povjerene dužnosti donesen je Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti koji je stupio na snagu 19. svibnja 2022. godine.

Ovaj kodeks dodana je vrijednost već postojećem pravnom okviru u području sprječavanja sukoba interesa, pravu na pristup informacijama, fiskalne odgovornosti i području suzbijanja korupcije, jer se njime jača integritet kod visokih  dužnosnika.

Kodeksom su uspostavljena jasna pravila ponašanja dužnosnika u pogledu deklariranja interesa i imovine, zabrane primanja darova, kontakata s trećim osobama, nagrada i priznanja i slično.

Prvi zakonodavni okvir za lobiranje

Važan iskorak u kreiranju antikorupcijske politike i preventivnom djelovanju predstavlja i Zakon o lobiranju. Prvi put u hrvatskom zakonodavstvu uređuje se lobiranje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama u skladu s međunarodnim standardima, smjernicama i preporukama GRECO-a i OECD-a.

Zakonskim se prijedlogom koji je trenutno u saborskoj proceduri, između ostaloga, uvodi registar lobista koji će biti javan i vodit će se pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa čime se dodatno jača uloga Povjerenstva kao neovisnog antikorupcijskog tijela.

Pristupanje radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama

U svojim naporima u borbi protiv korupcije, Republika Hrvatska je značajan strateški cilj postigla pristupanjem Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama. Članicom Radne skupine služeno je postala 30. listopada 2023. godine. Tome su prethodili brojni koraci, a prvi od njih bio je pristupanje Konvenciji o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, čija je stranka Republika Hrvatska postala 22. studenog 2022. godine. Konvencija u Hrvatskoj stupa na snagu 21. siječnja 2024. godine.

Članstvo u Radnoj skupini i pristup Konvenciji predstavlja neke od iznimno važnih preduvjeta u pogledu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u.

Ministarstvo pravosuđa i uprave kroz sudjelovanje u stvaranju i provedbi snažnih i efikasnih strateških i zakonodavnih akata i u narednom će razdoblju težiti postizanju napretka u suzbijanju ovog društvenog fenomena. Uz alate koje nam omogućuju digitalizacija i nove tehnologije, kao i uz međunarodnu suradnju, otvaraju se nove mogućnosti u borbi protiv korupcije.

Borba protiv korupcije zahtijeva sveobuhvatni pristup koji uključuje sve državne institucije, civilno društvo, ali i građane, uz čiju edukaciju o posljedicama korupcije i poticanju na aktivno sudjelovanje u borbi protiv korupcije možemo stvoriti okruženje u kojem prevladava integritet, transparentnost i odgovornost.

Detaljnije o aktivnostima Ministarstva pravosuđa i uprave u borbi protiv korupcije pročitajte na poveznici.

Ministarstvo pravosuđa i uprave

NAJNOVIJE VIJESTI