Petak, 19 srpnja, 2024
GospodarstvoICC konferencija: Korupcija može potkopati ESG procese

ICC konferencija: Korupcija može potkopati ESG procese

Okolišni, društveni i upravljački parametri upravljanja tvrtkom (ESG) uključuju i politike i aktivnosti borbe protiv korupcije. Drugim riječima, suzbijanje korupcije, jačanje kulture integriteta te transparentnost i etika u poslovanju odlike su održive tvrtke. Odgovorno poslovanje danas je imperativ, posebno kada se uzme u obzir da se i ulaganja oslanjaju na pokazatelje koji nisu isključivo financijski.

Kako Hrvatska, a posebice hrvatsko gospodarstvo, stoji po tom pitanju, gdje su potrebna poboljšanja i koji su alati na raspolaganju, bila je tema današnje konferencije Jačanje integriteta i usklađenosti u poslovanju – ESG standardi kao instrument prevencije korupcije, koju tradicionalno organiziraju HGK i ICC Hrvatska povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, ove godine uz tvrtku Codupo Compliance kao sponzora.

Marina Rožić1.jpg
Marina Rožić, glavna tajnica HGK i ICC-ja ; Izvor: HGK

“Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala Hrvatska se prošle godine nalazila na 57. mjestu od 180 država svijeta, čime smo napredovali za šest mjesta. Iako pozitivnih pomaka ima, Hrvatska još mora raditi na jačanju preventivnih tijela i instrumenata. To će rezultirati povećanjem konkurentnosti i dobiti, smanjenjem rizika, privlačenjem investicija te zapošljavanjem i zadržavanjem najkvalitetnijeg kadra”,  poručila je glavna tajnica HGK i ICC-ja Marina Rožić.
Rožić je rekla da u kontekstu ESG-a treba posebno istaknuti G kriterij (upravljački) zbog procesa donošenja odluka i odgovarajućih vrijednosti u poslovnoj strategiji.

“ESG i antikorupcija usko su povezani jer korupcija može „potkopati” politike i procese ESG-a ako zaposlenici ignoriraju etičke standarde. Percipirani rizici o podmićivanju i korupciji mogu dovesti do nedostatka povjerenja u poduzeće. To za posljedicu može imati smanjenje interesa investitora”,  pojasnila je voditeljica Korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga Sanja Ožić.

Sanja Ožić1.jpg
Sanja Ožić, voditeljica Korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga ; Izvor: HGK

Alat ESG rating HGK, prvi takve vrste u Hrvatskoj, predstavlja važan korak naprijed u kvantificiranju i ocjenjivanju održivih praksi tvrtki. Ne samo da omogućava tvrtkama da prate i poboljšavaju svoje ESG performanse, već stvara transparentan okvir za ocjenjivanje njihovog napretka u održivom poslovanju. Već u prvom krugu ocjenjivanja ove godine upitnik je ispunilo 400 tvrtki, od toga 18 tvrtki iz javnog sektora.

Javni i privatni sektor – analiza stanja

Tamara Kelava1.jpg
Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK ; Izvor: HGK

ESG rating HGK predstavila je voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava.  “Privatni sektor ima srednji prosječan ESG rating, dok je kod javnog sektora on visok, iako treba voditi računa o manjem uzorku i prema tome manjoj reprezentativnosti rezultata. Više od polovice tvrtki ističe se u recikliranju otpada i zaštiti podataka, no prostora za poboljšanje ima kod smanjenja emisija stakleničkih plinova i korištenja obnovljive energije. Isti prostor za poboljšanje je vidljiv kod javnog sektora, koji se pak ističe u područjima ISO certifikacije i zaštite podataka”,  rekla je Kelava.

Prošle godine su se prijavitelji nepravilnosti (tzv. zviždači) Uredu pučke pravobraniteljice obraćali u čak 60 posto većem broju nego godinu ranije, što ne čudi s obzirom na novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, po kojem više nije obavezno prvo koristiti unutarnje prijavljivanje. Međutim, Izvješće pokazuje i da dio poslodavaca još uvijek nema opći akt niti je imenovao povjerljivu osobu i njezina zamjenika, iako su zakonom na to obvezni.

Dijana Kesonja3 - Copy.jpg
Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice ; Izvor: HGK

Analizu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. predstavila je zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja. Najčešće pritužbe radnika u gospodarstvu tiču se nezakonitog otkaza, neprijavljenog rada, kao i neisplate plaće/naknade plaće za vrijeme bolovanja/troškova za prijevoz, tj. isplata (dijela) plaće „na ruke”. Slijede pritužbe za nepravilno vođenje evidencije radnog vremena, zatim nezakonit i neplaćen prekovremeni rad, povreda prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor. Prisutno je i neosiguranje uvjeta za rad na siguran način, kao i problematika ugovora na određeno vrijeme.

Sunčana Roksandić2.jpg
Sunčana Roksandić, profesorica s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu ; Izvor: HGK

Profesorica s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić sudionike je upoznala s Kodeksom ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti. Kodeks je tzv. soft law, preventivni instrument i interna podrška.

“Naglasak je na prevenciji kroz promicanje etičkih standarda i edukaciju u odnosu na dužnosnike izvršne vlasti”,  pojasnila je Roksandić.

Panelisti Kesonja, Spoja, Guštin, Trifunović1.jpg
Dijana Kesonja,Damjan Spoja, Karlo Guštin i Tomislav Trifunović; Izvor: HGK

Na konferenciji je održan i panel na temu ESG-a kao mjerljivog čimbenika u prevenciji korporativne korupcije, u kojem su sudjelovali voditelj razvoja poslovanja i rješenja za održivost u Ericssonu Nikola Tesla Karlo Guštin, zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja, savjetnik za održivo poslovanje u tvrtki ATD Solucije Damjan Spoja i solution specialist iz tvrtke Whistleblower Software u Danskoj Tomislav Trifunović.

Hana Horak2.jpg
Hana Horak, redovita profesorica na Katedri za pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Izvor: HGK

Konferenciju i panel moderirala je Hana Horak, redovita profesorica na Katedri za pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te ujedno i predsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska za društveno odgovorno poslovanje i borbu protiv korupcije. ICC, kao krovna svjetska udruga komora, oduvijek je predvodio napore za jačanje integriteta u poslovanju.

dvorana3.jpg

Tako su još 1977. objavljena Pravila ponašanja namijenjena borbi protiv iznuđivanja i podmićivanja, kao prva antikorupcijska pravila koje je izdala neka poslovna organizacija. Upravo su dan prije konferencije objavljena Nova pravila ICC-ja o borbi protiv korupcije – stavljen je veći fokus na odredbe koje se dotiču mehanizama za prijavu, kao i na upravljanje trećim stranama, kao što su dobavljači, po pitanju korupcije. Također, Pravila se po prvi put pozivaju na promicanje odgovornog poslovnog ponašanja.

HGK

NAJNOVIJE VIJESTI